Arch Linux (Bosanski)

From ArchWiki
Revision as of 11:00, 14 September 2019 by DaemonX (talk | contribs) (Finished, atleast for now)
(diff) ← Older revision | Latest revision (diff) | Newer revision → (diff)
Jump to navigation Jump to search


Arch Linux je nezavisno razvijena, x86-64 general purpose GNU/Linux distribucija koja teži da pruži zadnje verzije software-a prateći rolling-release model. Defaultna instalacije je minimal base system, konfigurisana od strane korisnika da doda samo ono što mu je potrebno.

Principi

Jednostavnost

Arch Linux definiše jednostavnost kao bez nepotrebnih dodavanje ili modifikacija. Unutar njega se nalazi software koji je u pušten od strane originalnih developera (upstream) sa minimalnim specifičnim promjenama po distribuciji: patchevi koji nisu prihvaćeni od strane upstreama se izbjegavaju i Arch downstream patchevi sadrže skoro samo od backported bug fixova koji su obsolete od strane idućeg release projekta.

Slično tome, Arch sadrži konfiguracijske fajlove dobijene od strane upstreama sa promjenama koje su limitirane na specifične propuste vezane za distribucije, poput podešavanje putanja sistemskih fajlova. Arch ne dodaje feature za automatizaciju poput enablanje servisa samo zato što je instaliran package. Package-i se splitaju samo ukoliko postoje prednosti toga, poput spašavanja prostora na disku u posebno lošim wastanjima memorije. Alati za konfiguraciju GUI-a se automatski se ne pakuju unutar Arch distribucije da bi se podstakli useri da urade sistemsku konfiguraciju korištenjem shella i text editora.

Modernost

Arch Linux teži na održavanju zadnjih stabilnih verzija software-a. Baziran je na rolling-release sistemu, koji omogućava jednu instalaciju za kontinualnim upgrade-ima. Arch uključuje veliki broj novih feature-a koji su dostupni GNU/Linux korisnicima, uključujući systemd init sistem, moderne fajlsisteme, LVM2, software RAID, udev podrška i initcpio (sa mkinitcpio), kao i zadnje dostupne verzije kernela.

Centralnost oko korisnika

Za razliku od većine distribucija koje su user friendly, Arch Linux je uvijek bio i nastavit će biti user centric. Distribucija je namijenjena da ispuni potrebe onih koji doprinose Arch Linux više nego privlačenje što većeg broja korisnika. Namijenjen je iskusnik GNU/Linux korisnicima ili korisnicima sa stavom do-it-yourself koji su voljni da čitaju dokumentaciju i sami riješe probleme.

Svi korisnici se podstiču da učestvuju i doprinose distribuciji. Prijavljivanje i pomaganje u rješavanju bug-ova je visoko cijenjeno, također patchevi koji poboljšavaju pakete ili core projekte su cijenjeni: Arch developeri su volenteri i aktivni kontributori će često postati dio tima. Archeri mogu slobodno kontributati paketima u Arch User Repository, poboljšavajuci ArchWiki dokumentaciju, pružanje tehničke pomoci drugima ili jednostavno razmjena mišljenja na forumu, mailing liste ili IRC channels. Arch Linux je operativni sistem mnogih ljudi širom svijeta, također postoji nekoliko internacionalnih community-a koji pružaju pomoć i dokumentaciju u raznim svjetskim jezicima.

Versatilnost

Arch Linux je general-purpose distribucija. Prilikom instalacije, samo je CLI okruženje dostupno: radije nego brisati neželjene i nepotrebne pakete, korisniku je data mogućnost da kreira custom sistem tako što bira izmedju hiljade visokokvalitetnih paketa dostupnih u official repositories za x86-64 arhitekturu.

Arch Linux koristi pacman, lagani, jednostavni i brzi paket menadžer koji omogućava upgrade-ovanje cijelog sistema jednom komandom. Arch također ima Arch Build System, port-like system koji pruža lakoću buildanja i instaliranja paketa direktno iz source file-ova, koji mogu biti sinhronizovani jednom komandom. Također, Arch User Repository sadrži više hiljada community-contributed PKGBUILD skripti za kompajliranje paketa iz source file-ova korištenjem makepkg alata. Također, korisnici mogu sami buildati i održavati pakete sa lakoćom.

Historija

Arch community je porastao i sazreo da postane jedan od najpopularnijih i najuticajnijih Linux distibucija, tome svjedoče pažnja i review-ovi koji su primljeni tokom godina.

Arch developeri ostaju neplaćeni, part-time volonteri i nema prospekta monetizirati Arch Linux, tako da će ostati free u svim značenjima riječi. Radoznali koji žele više detalja o historiji Arch developmenta mogu browsati Arch entry unutar Internet Archive Wayback Machine i Linux News Arhive]

Rani počeci

Judd Vinet, kanadski programer i povremeni gitarista je počeo sa developmentom Arch Linuxa početkom 2001. Prvi formalni release je bio Arch Linux 0.1, 11. marta 2002. godine. Inspirisan elegantom jednostavnošću Slackware-a, BSD-a, PLD Linux-a i CRUX-a i razočaran njihovim nedostatkom paket menadžmenta u to vrijeme, Vinet je napravio svoju distibuciju na sličnim principima kao i navedene distribucije. Također, napisao je paket menadžment program koji se zove pacman da automatski upravlja instalacijom paketa, uklanjanjem i upgrade-ima.

Srednje godine

Rani Arch community je rastao polako, što potvrđuje chart forum postova, korisnika i bug reporta. Od početka je bio poznat kao otvoren, prijateljski i community voljan pomoći.

Rođendan ArchWiki-a

Datuma 8.7.2005. godine, ArchWiki je prvi put postavljen na MediaWiki engine-u.

Početak doba A. Griffina

Krajem 2007. godine, Judd Vinet je otišao u mirovinu što se tiče aktivnog učestovanja kao Arch developer i prebacio ovlasti na Američkog programera Aaron Griffin-a, poznatog kao Phrakture.

Arch instalacijske skripte

15.7.2012. godine, release instalacijskog image-a je zamijenio Arch Installation Framework (AIF) sa Arch Instalacijskim skriptama (Arch Install Scripts).

systemd era

U razdoblju od 2012. do 2013. godine, tradicionalni System V init sistem je zamijenjen systemd-om.[1][2][3][4]

Pad podrške za i686

25.1.2017. godine je objavljeno da će podrška za i686 arhitekturu iščeznuti radi smanjene popularnosti među developerima i community-u. Do kraja novembra 2017. godine, svi i686 paketi su uklonjeni sa mirror-a.